Uppfęrsla fyrir Trump hatara

Žaš er mikil andśš, jafnvel hatur į Trump mešal įkvešins hóps Ķslendinga. Žeir lesa og trśa bandarķskum fjölmišlum (sem CIA hefur haft fulltrśa innan sķšan stofnun) um aš bera fram sannleikann. Bandarķskir fjölmišlar er hins vegar bara mįlpķpur eigenda sinna sem flestir er ķ eigu vinstri sinnaša auškżfinga og fylgja Demókrataflokknum aš mįli. Žeir hafa vęgast sagt ekki veriš hlišhollir Trump.

Veruleikinn er flóknari en viš sjįum meš berum augum. Stjórnmįla klękibrögšin ķ bandarķskum stjórnmįlum eru meš ólķkindum. Pólitķskt skķtkast  bęši frį vinstri og hęgri, er komiš alla leiš inn ķ virtar stofnanir eins og FBI og herinn og misbeiting valdsins sem žvķ fylgir.

Mikill klofningur er innan bandarķskt samfélags, sem hefur ekki veriš sķšan ķ Vķetnam strķšinu. Įrįsir į hefšbundin gildi, komnar frį vinstri sinnušum hįskólum, hafa stašiš lįtlaust ķ įratugi. Enginn tók į móti (ekki sķšan Ronald Regan var og hét) žar til Donald Trump birtist į sjónarsvišiš. Skošanir hans eru ekki umdeildari en žaš en flestir demókrata forsetar į 20. öldin gętu tekiš undir orš hans.

En žaš breyttist meš Obama og Biden, sérstaklega žann sķšarnefnda sem hefur hreinlega rašaš umdeildum sósķlistum inn ķ rķkisstjórn sķna. Viš sjįum svart į hvķtu hvernig įstandiš er ķ Bandarķkjunum ķ dag, óšaveršbólga, rķkisskuldir upp ķ rjįfur, bankakrķsa, įlitshnekkir ķ utanrķkismįlum og bandamenn žeirra snśa baki viš Bandarķkin. Sķšasta dęmiš er Sįdi Arabķa.

Žaš er erfitt aš trśa žvķ aš öflugasta lżšręšisrķki heims, skuli snśa baki viš kapitalisma og boša alręši rķkisvaldsins (Bandarķkin eru lausbundin rķkjasamband - alrķkisstjórn kallast yfirstjórn Bandarķkjanna, žar sem hvert rķki hefur eiginn rķkisstjóra, rķkisstjórn, rķkisžing og hęstarétt).

Bandarķska stjórnarskrįin er beinlķnis uppbyggš žannig aš hverjum valdhafa er settur skoršur. Sjį mį žetta į Bandarķkjažing žar sem fulltrśadeildin og öldungadeildin hafa jafnt vęgi og ofan į žaš kemur forsetavaldiš.

Varšandi atlöguna aš Donald Trump, sem ég er ekki aš verja sem persónu, heldur sem fyrrum forseta Bandarķkjanna og hugsanlegan framtķšar forseta. Žį er hśn meš ólķkinum, og ef sagan er rakin liš fyrir liš, og allar atlögurnar aš honum skošašar, žį hefur komiš ķ ljós aš žęr hafa allar reynst byggšar į sandi og beinlķnis lygi. Demókratar eru svo hręddir viš hann aš žeir beinlķnis beita ofbeldi og žvinganir gegn stušningsmönnum hans og hann sjįlfan. Žeir hafa meira segja notaš FBI til skķtverkanna og fyrir vikiš hefur sś stofnun bešiš įlitshnekki sem ekki sér fyrir endan į.

Žegar stjórnmįlin eru komin į žetta stig, óttast mašur um lżšręšiš ķ Bandarķkjunum og ef žaš fellur, en lżšręšisrķki hafa margoft falliš ķ mannkynssögunni, er hętt viš kešjuverkun innan hins frjįlsa heims.

Nżjustu fréttir af forsetaframbjóšanum Donald Trump

Menn žurfa aš lesa ašeins betur bandarķska fjölmišla, a.m.k. aš leita annaš en til CNN til aš komast aš sannleikanum.  Žaš kemur skżrt fram ķ fjölmišlum aš saksóknarinn ķ New York hefur haft samband viš leynižjónustuna vegna "handtöku" eša "innköllun" Trumps. Lögreglumenn geta ekki bara handtekiš fyrrverandi forseta, leynižjónustan sem gętir hans myndi taka hraustlega į móti, ef ekki til skotbardaga kęmi. Samkvęmt žvķ sem ég hef lesiš į aš taka hann inn ķ "safe Space", ķ myndatöku og fingrafaratöku og honum svo sleppt gegn tryggingu. Rannsóknin į hendur hans og hugsanleg handtaka er eins og allar ašrar uppdiktašar įsakanir, byggšar į mjög hępnum forsendum samkvęmt bandarķskum lögum. Sem dęmi, er saksóknari aš sękja Trump fyrir dómsstól fyrir alrķkisbrot sem hann hefur enga lögsögu yfir, ašeins alrķkisdómsstólar geta dęmt ķ slķku mįli. Svo er mįliš fyrnt og žaš geršist fyrir tveimur įrum. Skil ekki hvaš žessi mįlshöfšum į aš įorka, kasta meir skķt į Trump?

Svo mį benda į aš ekki rifist um greišslurnar til Stormi ķ sjįlfu sér, bara hvort notašur hafi veriš peningur sem fara įtti ķ kosningabarįttuna eša hvort hann hafi greitt śr eigin vasa. Ef śr eigin vasa, er žį er honum velkomiš aš eyša peningum sķnum aš eigin gešžótta. Hann getur žess vegna kveikt ķ žeim eša sk. sig į žeim. Menn hafa greitt žöggunargreišslur įšur, saklausir eša sekir.

Svo er žaš DeSantis. Ef hann bķšur sig į móti Trump og vinnur, mun hann baka sér mikla andstöšu Trump ašdįenda sem eru grķšarlega margir og Repśblikanaflokksins sjįlfs, en hann hefur ķ raun umbreytt flokknum ķ Trump flokk. Žessi kjósendur repśblikanaflokksins munu ekki kjósa hann. Menn hafa lķka bent į aš hann hafi ekki beina skķrskotun til kjósenda allra rķkja, žannig aš hętt er į hann tapi ķ lykil rķkjum nema meš yfirlżstan stušningi Trumps. Ef hann vęri séšur, og ętlar sér ekki aš fremja pólitķskt sjįlfsmorš, biši hann ķ fjögur įr ķ višbót og tęki forsetaembęttiš meš trompi og Trump aš baki sér.

Aš lokum. Bandarķkjamenn geta sjįlfum sér kennt um hvernig er komiš fyrir žeim. Arfavitlaus efnahagsstefna, woke hugsanahįttur, opin landamęri og yfirgangssemi BNA gagnvart óvinum og vinum, hefur bśiš til óžol gegn žeim. Sjį mį žetta ķ Śkranķu strķšinu en mörg Afrķkurķki og Asķurķki styšja ekki stefnu BNA. BRIC er beinlķnis stefnt gegn bandarķkja dollara.

Er bandarķska öldin į enda? Hvar standa Ķslendingar žį? Förum viš nišur meš Titanic?

 

 


Tvķskiptur framhaldsskóli?

Skilin į milli framhaldsskóla og hįskóla į Ķslandi

Nokkuš hefur veriš kvartaš yfir styttingu framhaldsskólans śr fjórum įrum ķ žrjś.  Talaš er um meira įlag į nemendur og skoriš sé nišur kennslu ķ sumum fögum. 

Annaš sem er mjög óešlilegt en žaš er aš nemendahópurinn sem skiptist ķ tvo hópa, annars vegar börn/unglinga, ólögrįša og hins vegar fulloršiš og lögrįša fólk komiš yfir 18 įra aldur, er lįtiš lęra undir sama menntakerfi. Žetta gerir samskipti heimila og framhaldsskóla erfišara fyrir og staša nemenda breytist viš 18 įra aldurs. Sķšasta įriš klįrar nemandinn sem fulloršinn einstaklingur. Įšur sķšustu tvö įrin.

Žrišja atrišiš er aš hįskólar į Ķslandi kvarta yfir illa undirbśna nemendur sem koma ķ hįskólanna.

Žaš er žvķ góš spurning hvort žaš megi ekki skipta framhaldskólanum ķ tvennt, svipaš og er ķ Bandarķkjunum, sem skiptir aldurshópnum 16-20 įra ķ tvo hópa.

Žar eru krakkar ķ "high school" (mišskólar) fyrstu tvö įrin frį grunnskólanįmi en žau sem eru oršin 18 įra (og lögrįša) eru ķ "junior collages" (forhįskóli). Framhaldsskólar ķ Bandarķkjunum eru nefndir forhįskólar og mišskólar. Forhįskólar eru oft stašsettir ķ sameiningu viš hįskóla meš grįšu kerfi.  

Ķslenski framhaldsskólinn getur veriš įfram undir sama žaki, žótt hann sé tvķskiptur, sbr. grunnskólinn sem sameinar gagnfręšiskólann og barnaskólann oft undir sama žak.

Meš öšrum oršum er hęgt er aš gera meiri kröftur til nemenda og undirbśiš žį betur undir almennt hįskólanįm ķ forhįskóla og komiš fram viš žį eins og žeir eru, fulloršiš fólk. Nemendur fį betri undirbśning undir almennt hįskólanįm ķ tveggja forhįskólanįmi og įlagiš į žį er minna.

 

 

 

 


Enn ein mistök Biden stjórnarinnar ķ utanrķkismįlum (og Katrķnar)

Nżveriš, og žaš žvķ sem viršist upp śr žurru fyrir įhorfendur, höfšu Kķnverjar milligöngu milli erkióvinina, Saudi Arabķu og Ķran, sem hafa hįš stašgöngustrķš ķ Jemen, um friš. Viš fyrstu sżn viršist žetta vera frįbęrar fréttir og žar meš vęri afstżrt nżju alsherjarstrķši ķ Mišausturlöndum.

En fķllinn ķ herberginu hverfur ekki viš žetta.  Hann er aš Ķran er oršiš aš kjarnorkurķki eša ķgildis žess. Žótt menn slķšri sveršin um stundarsakir, žį getur žetta leitt til kjarnorkuvopna kapphlaups milli Ķrans og Ķsraels og beins strķšs. Saudi Arabķa gęti bęst ķ hópinn sem keppast aš eignast kjarnorkuvopn. Nógu rķkir eru žeir til žess.

Öll žessi žróun mį rekja til algjörar vanhęfni Biden stjórnarinnar sem hefur vanvirt Sįda meš illa ķgrundašar athugasemdir um mannrétti en Biden žurfti svo aš skrķša į hnjįnum (eftir aš hafa dottiš į hausinn ķ žrišja sinn) til žeirra seinna og grįtbišja um olķu, af žvķ aš hann kemur ķ veg fyrir eigin olķuframleišslu ķ Bandarķkjunum. Sįar skelltu huršina į nef Biden og hann fékk enga olķu śr Sįda heimsókninni. Žaš hefši įtt aš vera višvörurunarmerki til Bandarķkjanna um aš stefna žeirra ķ Mišausturlöndum hefur bešiš skipbrot.

Žetta er mikiš įhyggjuefni fyrir hinn frjįlsa heim aš algjörir fįv...stjórna Bandarķkin ķ dag og enn meira hrollvekjandi er aš strengjabrśšan Biden veršur viš völd nęstu tvö įrin. Žaš er nęgur tķmi til aš hefja nżja heimsstyrjöld vegna vanhęfni ellięrs manns.

Og nś stefnir ķ bankakrķsu ķ Bandarķkjunum. Mašur er alveg bit į fréttum hvernig komiš er fyrir žessa mesta hernašarveldi heims.

Nś óskżrist stašan ķ Mišausturlöndum. Hvaš gera Ķsraelar nś? Fara žeir ķ Ķran?  Og hvaš fį Sįdar śt śr žvķ aš semja viš erkióvininn? Ķranir sem verša óvinir eftir sem įšur ķ raun, ef žó žaš vęri ekki nema vegna žess aš ķslamski heimurinn skiptir milli sśnnķta og shķta, og bęši rķkin eru forysturķki beggja stefnanna.

Heimurinn er viš sušupunkti, strķš geysar ķ Śkranķu og hętta į strķši ķ Taķvan og ķ Mišausturlöndum.

Heimurinn viršist vera steypt į hvolf, žegar tvęr ķslenskar frišardśfur flugu til Kęnugaršs og hittu og kysstu spillta sjįlfstęšishetju. Žęr fóru ekki ķ nafni herlaus Ķslands til aš boša friš, heldur til aš hjįlpa til viš aš višhaldi strķšinu. Į sama tķma er mišfingrinum veifaš ķ rśssneska björninn sem gleymir ekki glatt misgjöršir.

Er žetta skynsamleg utanrķkisstefna Ķslendinga og höfum viš hęft fólk til aš stjórna landinu og utanrķkisstefnunni? Er rķkisstjórn Katrķnu nokkuš hęfari en rķkisstjórn Bidens.Hvort eru frišardśfurnar aš gęta hagsmuni Ķslendinga eša Bandarķkjanna meš žessari ferš? Reka Ķslendingar sjįlfstęša utanrķkisstefnu?

 

 

 

 

 


Hvaš er blogg?

Vinsęlasti bloggarinn į mbl.is/blogg.is kemur meš skemmtilega śtfęrslu į hvaš blogg er ķ blogggrein sinni. Hann segir aš blogg sé fjölmišill. En er bloggiš fjölmišill? Hvaš segir blogg.is? Ķ spurt og svaraš er eftirfarandi lżsing:

  • Hvaš er blogg?
    Blogg eru pistlar sem skrifašir eru reglulega į Vefnum. Stundum eru blogg persónuleg lżsing og žį einskonar dagbók. En oft er blogg almennt sem nśtķma annįll og ręšir žį um žaš sem er aš gerast ķ samfélaginu, vinnunni, pólitķkinni o.s.frv.
  • Hvaš er Blogg.is?
    Blogg.is er vettvangur fyrir žį sem vilja halda śti persónulegu bloggi į ķslensku į einfaldan mįta. Ekki er leyfilegt aš nota žjónustuna ķ atvinnuskyni.

Eru viš ekki komin hérna aš kjarnanum, aš flestir, ef ekki allir bloggarar skrifa pistla śt frį persónulegu sjónarhorni, eru skošanapistlar (sbr. Tucker Carlson į Foxnews) en ekki fréttir. En munurinn į Tucker og venjulegum bloggara er aš hann er launašur starfsmašur formlegs fjölmišils. 

Bloggarar er einstaklingar, ólaunašir, sem skrifa um skošanir sķnar en blogg.is segir skżrum oršum aš "Ekki er leyfilegt aš nota žjónustuna ķ atvinnuskyni."

En allir bloggarar žurfa aš lśta lögum og getaš stašiš fyrir mįli sķnu fyrir dómstólum og žaš į reyndar viš um alla borgara sem fara fram ķ opinberum fjölmišlum (og jafnvel samfélagmišlum).

En umręddur bloggari hefur rétt fyrir sér aš žvķ leitinu til aš mörkin milli fjölmišla og žess sem einstaklingar segja hafa nįnast žurrkast śt. Einstaklingur getu sett upp vefsetur og bśiš til sinn eigin fjölmišill. blogg.is segir aš žeir haldi śti vettvangi fyrir žį sem vilja vera meš persónulegu bloggi į ķslensku og ekki megi nota žennan vettvang ķ atvinnuskyni. blogg.is er meš öšrum oršum ekki fjölmišill.

 

 


Bandarķska öldin ķ sögu Ķslands

Ég held aš fęstir geri sér grein fyrir aš sķšastlišin 82 įr höfum viš Ķslendingar veriš į įhrifasvęši Bandarķkjanna. Sś saga byrjaši rétt įšur en Bandarķkin drógust inn ķ seinni heimsstyrjöldina žegar Ķslendingar "bįšu" Bandarķkjaher um aš taka viš žeim breska en raun var sś aš žaš voru Bretar sem grįtbįšu Kanann aš taka viš af sér, žvķ žeir voru svo uppteknir sjįlfir ķ strķši viš Žjóšverja.

Allar götur sķšan höfum viš veriš į įhrifasvęši Bandarķkjanna og žeir ķ raun rįšiš utanrķkisstefnu okkar, a.m.k. aš hluta til. Žeir eru įstęšan fyrir žvķ aš viš erum ķ NATÓ.

Įšur vorum viš į įhrifasvęši breska heimsveldisins, sķšan ķ Napóleonstyrjöldunum žegar ljóst var aš Danir réšu engu um yfirrįšin yfir noršurhöfin. Bresk įhrif voru śr sögunni 1941 žegar Kaninn tók viš. Žaš lišu ekki mörg įr žar til breska heimsveldiš var lišiš undir lok.

En viš žurftum aš sparka "herverndarlišin" tvö, Breta og Bandarķkjamenn śr landinu eftir strķš (strangir samningalotur) og sķšustu hermennirnir hurfu ekki fyrir en 1947 af Reykjavķkurflugvelli. Viš tóku bandarķskir, "borgaralegir" starfsmenn į Keflavķkurflugvelli sem störfušu žar til Bandarķkjaher steig aftur į ķslenska grundu ķ skjóli nętur 1951.

Herseta Bandarķkjahers stóš samfleytt ķ 55 įr eša žar til žeir sögšu bless, kvöttu hvorki kóng né prest, žrįtt fyrir aš ķslenskir rįšamenn hefšu fariš į hnéin. Įšur žóttumst viš hafa rįš Bandarķkjamanna ķ hendi okkar, žar sem Ķsland vęri svo mikilvęgt fyrir varnir Bandarķkjanna ķ kalda strķšinu (en ekkert var hugsaš śt ķ ķslenska hagsmuni). Bara gefiš svo aš Ķsland yrši sjįlfkrafa variš.

Sagnfręšingar hafa veriš duglegir aš skoša heilu tķmabilin og gefa žeim heiti. Sumt hafa stašist tķmans tönn, önnur ekki. Til dęmis var tķmabiliš eftir ķslenska žjóšveldiš gefiš heitiš "norska öldin", en öld getur žżtt tķmabil frekar en hundraš įr. Svo var einnig fariš meš 15. öldina og sś öld kölluš enska öldin ķ sögu Ķslands. Ķslenskir sagnaritarar žessa tķma köllušu žetta tķmabil sveinaöld. Nęsta tķmabil žżska öld o.s.frv.

En žaš er ekki fjarri sanni aš kalla tķmabiliš eftir 1941 "bandarķsku öldina" og hśn er ekki enn lišin. Viš lifum į henni enda enn undir hernašarhęl Bandarķkjanna sem og efnahagslegum. Kannski nęr Monroe kenningin lķka yfir Ķsland?

En heimveldi koma og fara. Svo er einnig fariš meš žjóšrķki. Žaš er ekki einu sinni öruggt aš landiš Ķsland haldist undir einni stjórn (sjį Ķrland). Gęta veršur hagsmuni Ķslands frį degi til dags og sķšan en ekki sķst aš horfa į stóru myndina, horfa aftur ķ tķmann og reyna aš rżna ķ framtķšina. Tķminn stendur ekki ķ staš.


Er ķslenskur her sjįlfstęšismįl?

Fyrir žį sem hefur fundist ég reka žetta mįl, stofnun ķslensks her, af haršfylgni, og žaš beri keim af strķšsęsingi eša tindįta ašdįun, žį fer žaš vķšs fjarri. 

Ég hef alltaf tališ aš smišshöggiš į sjįlfstęšisbarįttu Ķslendinga hefši aldrei veriš slegiš. Fullvalda rķki, ekki lepprķki eša fylgdar hnöttur erlends stórveldis, sinnir öryggi borgara sinna innanlands meš lögreglu og śt į viš meš herafla.

Hlutleysi rķkis ķ heiminum ķ dag, sem er svo samtvinnašur, aš hęgt er aš komast ķ kringum hnöttin į 45 klst, er vonlaust. Žaš žżšir aš Ķsland er ekki lengur eyland. Viš sjįum žaš į fjölda śtlendinga sem eru bśsettir hérna og śtlendra feršamanna sem skaga hįtt ķ 2,5 milljónir.

A.m.k. žrķr sérfręšingar śr utanrķkisrįšuneytinu, tveir frį HĶ, žrķr fyrrverandi rįšherrar og fyrrum forseti Ķslands hafa gagnrżnt nśverandi varnarstefnu. Tveir rįšherrar hafa variš hana į veikum grunni og ekki efnislega. Svo mį benda į Mbl. sem fór į stśfanna og til utn. og spurši um raunverulegar fyrstu varnir. Žaš var fįtt um svör. En voru gömlu Ķslendingarnir svona grandvaralausir?

Jón Siguršsson, sjįlfstęšishetja okkar gerši sér grein fyrir mikilvęgi hers ķ sjįlfstęšisbarįttu sinni, aš hann hvatti til stofnun ķslensks hers. En žį voru Ķslendingar meš vķsi aš her, Herfylkinguna ķ Vestmannaeyjum meš 103 manns undir vopnum.

Kķkjum į tvo helstu ķslenska sjįlfstęšissinna, Jón Siguršsson og Valtż Gušmundsson.

Varnarmįl voru Jóni hugleikinn af żmsum įstęšum.

Fyrir hiš fyrsta er aš hann įleit aš sérhvert rķki žyrfti į góšum vörnum aš halda og sjįlfstjórnaš land žżddi variš land.

Ķ öšru lagi kynntist hann hermennsku af eigin raun og vissi śt į hvaš slķk žjónusta gengur enda var žaš skylda hvers stśdents aš ganga ķ stśdentahersveitir konungs. Žessum hersveitum var komiš į fót įriš 1807 til aš verja Kaupmannhöfn fyrir Bretum.

Ķ žrišja lagi voru Napóleon styrjaldirnar Ķslendingum ferskar ķ huga enda hafi fįmennur hópur undir forystu Jörund hundadagakonung sżnt veikleika danskra varna į Ķslandi og getuleysi Dana gagnvart flotaveldi Breta.

Jón Siguršsson skrifaši einmitt um meinta getuleysi Dana ķ fyrsta tölublaši Nżrra félagsrita įriš 1841 og įlyktaši aš landsmönnum vęri hętta bśin af žessu getuleysi Danakonungs.

Hann sagši:

Žess er einkum aš gęta aš mér viršist um varnir į Ķslandi, aš žar er ekki aš óttast ašsóknir af miklum her ķ einu, og žar žarf aš eins fastar varnir į einstöku stöšum, žar sem mestar eignir og flest fólk er saman komiš. Žaš bera sumir fyrir, aš ekki stoši mikiš varnir į stöku stöšum, žegar óvinir geti fariš į land hvar sem stendur annarstašar, en žess er aš gęta, aš śtlendir leita fyrst og fremst į hafnir, eša žį staši sem landsmönnum eru tilfinnanligastir, einsog menn sįu į ófrišarįrunum seinustu aš žeir leitušu į Reykjavķk og Hafnarfjörš...

Hann lagši einnig til Ķslendingar hefšu smįflokka hermanna dreifša um landiš réšust til atlögu žar sem óvinaher kęmi aš landi.

Sjį fyrra blogg mitt um Jón Siguršsson.

Jón Siguršsson og varnir Ķslands

Hér komum viš aš žętti Valtżs Gušmundssonar.

Į lokaspretti sjįlfstęšisbarįttunnar um 1900 fóru ķslenskir rįšamenn aš huga af alvöru aš vörnum landsins samfara žvķ aš landiš fengi fullt sjįlfstęši.

Žorvaldur Gylfason segir ķ Fréttablašinu žann 19. jśnķ 2003 aš rök žeirra, sem töldu Ķsland ekki hafa efni į žvķ aš slķta til fulls sambandinu viš Dani fyrir 100 įrum, lutu mešal annars aš landvörnum og vitnar hann ķ Valtż Gušmundsson sem sagši įriš 1906 aš fullveldi landsins stęši ķ beinu sambandi viš getuna til varnar og sagši m.a. aš žó aš žjóšin

,,gęti žaš ķ fornöld [stašiš sjįlfstęš], žį var allt öšru mįli aš gegna. Žį var įstandiš hjį nįgrannažjóšunum allt annaš, og meira aš segja hefši engin žeirra žį getaš tekiš Ķsland herskildi, žó žęr hefšu viljaš. Žaš var ekki eins aušgert aš stefna her yfir höfin žį eins og nś.”

Žorvaldur telur aš žarna hafi Valtżr reynst forspįr aš žvķ leyti aš Ķslendingar hafi aldrei žurft eša treyst sér til aš standa straum af vörnum landsins. Lżšveldi var ekki stofnaš į Ķslandi fyrr en śtséš var um hvernig vörnum landsins yrši fyrir komiš enda žótt nokkur įr lišu frį lżšveldisstofnuninni 1944 žar til varnarsamningurinn var geršur viš Bandarķkin 1951.

Uppkast aš lögum um rķkisréttarsamband Ķslands og Danmerkur var samžykkt 1908. Samkvęmt žrišju grein uppkastsins įttu ,,[h]ervarnir į sjó og landi įsamt gunnfįna" aš vera sameiginleg mįlefni žjóšanna tveggja, aš undanskildum sjįlfsvörnum Ķslendinga eftir 57. grein stjórnarskrįr Ķslands.

Sjį blogg mitt um Valtżr Gušmundsson:

Hlutleysisstefna Ķslands deyr og žróun erlendrar hersetu frį 1940 til 1951

S


Pólitķk strśtsins. 6-2 fręšimönnum ķ vil

Ég kalla žetta pólitķk strśtsins, aš stinga höfušinu ķ sandinn žegar stjórnmįlamenn vilja ekki višurkenna neinn vanda ķ varnarmįlum.

En nśna, ef ég hef tališ rétt, hafa sex fręšimenn og sérfręšingar gagnrżnt stefnu ķslenskra stjórnvalda ķ varnarmįlum og vilja kanna hvort žörf sé į breytingar og hverjar raunverulegar varnir Ķslands eru. Tveir stjórnmįlamenn hafa svaraš og telja engar breytinga žörf, annar žeirra sjįlfur utanrķkisrįšherra landsins.

Og mbl.is fór į stśfana og spurši utanrķkisrįšuneytiš hver eru eiginlega raunverulegar varnir landsins. Žaš var fįtt um svör og boriš var viš "hernašarleyndarmįl".

Pia Hans­son, for­stöšumašur Alžjóšamįla­stofn­un­ar Hį­skóla Ķslands er nżjasti fręšimašurinn sem bęttist ķ landsliš fręšimanna į sviši öryggis- og varnarmįla. Vištal viš hana ķ Morgunblašinu ber heitiš "Hrein­skil­in umręša um ör­ygg­is- og varn­ar­mįl ętti aš telj­ast ešli­leg ķ sjįlf­stęšu og full­valda rķki."

Og hśn segir: "Ķsland er eft­ir­bįt­ur annarra rķkja žegar kem­ur aš žekk­ingu og rann­sókn­um į ör­ygg­is- og varn­ar­mįl­um. Naušsyn­legt er aš breyta žessu svo stušla megi aš yf­ir­vegašri umręšu um mįla­flokk­inn. Um of langt skeiš hef­ur op­in­ber umręša ein­kennst af tak­markašri žekk­ingu."

Vandi Ķslendinga ķ varnarmįlum eru sjįlfir stjórnmįlamennirnir. Žeir vilja ekki einu sinni vita hver stašan er ķ varnarmįlum og vilja ekki sękja sér žekkingu žar sem hśn er aš finna.

Hér er nżjast grein mķn ķ Morgunblašinu ķ dag um varnarmįl Ķslands.

Varnir Ķslands ķ höndum Ķslendinga ķ żmsum svišsmyndum


Tucker Carlson og sannleikurinn um uppžotiš 6. janśar 2021 ķ Capitol Hill

Lķkt og Arnór Sigurjónsson gerši allt "vitlaust" meš hugmyndir sķnar um ķslenskan her hér į Ķslandi, žį er žįttastjórnandinn Tucker Carlsson į Foxnews aš gera stjórnmįlaelķtuna brjįlaša ķ Washington. Af hverju?

Jś, hann fékk ašgang aš video upptökum frį 6. janśar žegar uppžotiš įtti sér staš ķ Washington og hópur fólks ruddist inn ķ žinghśsiš 2021. Starfsliš hans hefur fariš yfir žśsundir klst. af upptökum frį žessum degi ķ samtals žrjįr vikur.

Ķ ljós hefur komiš aš frįsögnin sem žingmenn demókrata (og sumra repśblikana) af atburšum dagsins hefur reynst vera hugarburšur einn. Meira en žaš, helber lżgi. Fjölmišlar sem flestir eru į bandi demókrata hafa lepiš upp hrįa lżgina sem hefur veriš boriš į borš fyrir žį, engin rannsóknarvinna unnin, bara copy/paste blašamennska (lķkt og į Ķslandi).

Ég skrifaši um žetta į sķnum tķma, birti hér atburšarįsina frį klst. til klst og lżsti atburšum. Mér varš strax ljóst aš frįsögn demókrata stóšst ekki. T.d. aš fimm lögreglumenn hefšu veriš drepnir. Žaš er lżgi. Einn dó einhverjum dögum sķšar (heilablóšfall) og sjį mį hann sprelllifandi į göngum žinghśssins allan daginn. Hinir fjórir létust einnig löngu sķšar, allir vegna sjįlfsmorša. Og ašallżgin, frįsögnin af seišmanninum meš hornin, sżnir į svart į hvķtu hversu viljugir menn voru aš ljśga. Allan tķmann, hęgt er aš fylgjast meš honum mķnśtu til mķnśtu, var hann frišsamur, var ķ lögreglufylgd (žeir sżndu honum žinghśsiš) og aldrei lyfti hann hendi nema til aš reisa upp bandarķska fįnann! Svo er žaš meintur FBI mašurinn sem kvatti fólk utandyra til aš fara inn ķ žinghśsiš og fólkiš ķ kringum hann, hrópaši aš hann vęri į vegum FBI, hann hefur ekki setiš eina mķnśtu ķ fangelsi.  Er žaš ekki undarlegt?

Demókratar og vinir žeirra (sem eru nokkrir) ķ Repśblikanaflokknum, hafa viljaš gera sem mest śr žessum óróa, sem var ķ mesta lagi uppžott, ekki uppreisn, til aš koma sökina į Donald Trump. Jį, hann į óvini ķ Repśblikanaflokknum. Į mešan situr hundruš manna saklaus ķ fangelsi fyrir meinta uppreisn og įrįs į žinghśsiš.  Žaš skal taka fram aš slagsmįl įttu sér staš og lögreglumenn meiddust, žaš er į hreinu, en uppreisn og žetta er mesta įrįs į Bandarķkin, meiri en Pearl Harbor 1941...eru mestu żkjur sem til er.  Eina manneskja sem drepin var žennan dag var fyrrverandi hermašur, kona sem var skotin af fęri vopnlaus.

Hvaša lęrdóm getum viš dregiš af žessu? Jś, žaš er stöšugt veriš aš ljśga aš okkur, sbr. um uppruna covid veirunnar.

Ef 99 manns segir aš sólin snśist ķ kringum jöršina en 1 segir aš žvķ sé öfugt fariš. Hver hefur rétt fyrir sér? Verum óhrędd aš vera ķ minnihluta og segja meiningu okkar, viš gętum haft rétt fyrir okkur!

Tucker Carlson tonight


Frišur og hernašarsaga

Ég sérhęfši mig ķ hernašarsögu ķ hįskólanįmi mķnu į sķnum tķma. Žaš var eiginlega tilviljun aš ég skuli hafa lagt fyrir mig hernašarsögu en ég ętlaši mér aš stunda verslunarsögu. Svo sį ég aš bśiš var aš skrifa um višfangsefniš sem ég hafši įhuga į, sem var verslun Hansakaupmanna į Ķslandi į mišöldum. Žį voru góš rįš dżr.

Žį var mér bent į aš enginn hefši rannsakaš sveinahald höfšingja į mišöldum og hęgt vęri aš fara upp ķ doktorsnįm meš rannsókn į hernašarsögu. Žį hófst sś vegferš sem ég hef veriš į allar götur sķšan og stašiš ķ įratugi. 

Žaš kom mér į óvart aš margir vinklar eru į hernašarsögu. Til er herfręši hernašar, félagssaga hernašar, hagsaga hernašar, vopnafręši, verslunarsaga hernašar, lögfręšisaga hernašar o.s.frv. Ég stundaši meiri segja fornleifasögu hernašar. 

Žaš eru žvķ margar hlišar į žessu višfangsefni.  Ég sį strax ķ rannsóknum mķnum aš ķslenskan var aušug af hugtökum tengdum hernaši og strķši į mišöldum og fram į nżöld en žegar kemur į 20. öldina, varš ég hreinlega aš vera meš nżyršasmķši. Ég er meš ķ fórum mķnum oršskżringar og hugtakaskżringar upp į 17 bls. Žaš vantar samręmi ķ noktun hugtaka hvaš varšar hernaš og öllu tengdum honum. Žetta oršasafn hefur hjįlpaš mér mikiš.

Ég er į žvķ aš žekking er grķšarlega mikilvęg, lķka fyrir herlaust land. Viš veršum aš kunna skil og geta žżtt hugtök śr erlendum tungumįlum tengdum hernaši, hreinlega til aš skilja umheiminn og geta tekiš upplżstar įkvaršanir. 

Viš eigum ekki marga sérfręšinga į sviši herfręša en 63 sjįlfskipaša sérfręšinga į Alžingi Ķslendinga sem hafa kannski leitt hugann aš žessu mįlefni ķ nokkrar mķnśtur eša klukkustund og žykjast geta tekiš upplżsta įkvöršun śt frį žeirri litlu žekkingu sem žeir hafa.

Žessi stutta en snarpa umręša um varnir Ķslands undanfariš hefur leitt żmislegt ķ ljós. Til aš mynda algjört žekkingaleysi žingmanna og rįšherra mįlaflokksins į varnarmįlum og žeir hlusti ekki į sérfręšinganna. Hvort er meir į markandi, hernašarsérfręšinganna eša stjórnmįlamennina? Stjórnmįlamenn öšlast ekki visku ķ stjórnarstörfum, žeir verša aš taka hana meš sér ķ starfiš.

Og limirnir dansa eftir höfšinu. Almenningur heldur aš allt sé ķ góšu lagi, af žvķ aš stjórnmįlamennirnir segja žaš. Jś, viš erum eftir sem įšur ķ NATÓ og meš tvķhliša varnarsamning viš Bandarķkin. Almenningur telur žvķ almennt séš enga žörf į ķslenskum her. 

En Arnór Sigurjónsson, Baldur Žórhallsson og Frišrik Jónsson, allt saman sérfręšingar meš žekkingu į varnarmįlum, hafa stigiš fram į sjónarsvišiš, segja annaš og sjį lengra. Aldrei aš segja aldrei hvaš varšar strķš. Allt sem getur fariš śrskeišis, fer śrskeišis og strķš eru óśtreiknanleg. Margur haršstjórinn sem hefur hernašar, hefur endaš meš staksett höfuš og algjöran ósigur.

En höfum viš Ķslendingar lęrt af eigin sögu? Held ekki. Frį Tyrkjarįni sem var ķgildis hryšjuverkaįrįs, valdatöku Jörunds hundadagakonungs og hernįm Breta ķ seinni heimsstyrjöldinni, hefur veriš ljóst aš Ķsland er ķ braut ófrišarsinna. 

Seinni heimstyrjöldin hefur kennt okkur (ekki alla), aš Ķsland fęr ekki aš vera ķ friši framvegis. Nśtķmatęknin gerir žaš kleift aš hęgt er aš senda hingaš kjarnorkusprengju į innan viš klukkustund. Aldrei aš segja aldrei, žvķ aš viš Ķslendingar höfum skipaš okkur ķ liš meš veru okkar ķ hernašarbandalagi. Viš erum löglegt skotmark. En getum viš sleppt žvķ aš vera ķ hernašarbandalagi? Nei, ekki er tekiš mark į hlutleysi rķkis lengur. Keppst veršur viš aš hernema landiš af hįlfu strķšandi ašila.  

Eigum viš aš treysta į ašra meš varnarmįlin eša taka örlög okkar ķ eigin hendur? Eša fylgjum viš Bandarķkjamenn fram ķ raušan daušann? Viš žurfum aš minnsta kosti aš taka upplżstar įkvaršanir, og žęr eiga aš vera ķslenskar, śt frį hagsmunum Ķslendinga sjįlfra.

En žaš er ekki žar meš sagt aš mašur sé hernašarsinni žó aš mašur boši ķslenskan her. Ég er  frišarsinni, žvķ aš hernašarsagan hefur kennt mér aš strķš er hörmungar og eyšilegging.

Enginn sem hefur fariš ķ gegnum strķš dettur ķ hug aš męla žvķ bót.  Žaš į aš vera hęgt aš koma markmišum sķnum įleišis ķ gegnum diplómatsķu ķ staš strķš. Frišur ķ gegnum styrk er oft eina leišin til aš halda aftur af haršstjórunum, žaš er hinn harši lęrdómur en jafnvel žaš dugar ekki til. Žvķ aš heimskan og ofmetnašur ręšur oft um upphaf strķšsįtaka. Ekki er hęgt aš tryggja varnir gegn heimsku!

  

 

 

 

 

 

 

 


Fyrsti sagnfręšingur sögunnar skrifaši hernašarsögu Forn-Grikkja

Žaš gera sér ekki allir grein fyrir aš vera sagnfręšingur er ekki gömul starfsgrein. Menn hafa skrifaš sögur allar götur sķšan menn hófu ritlistina til vegs og viršingar.  Žeir sem skrifušu sögu voru oftast ekki formlega menntašir sem slķkir en ašferšafręšin skar einnig um hvort žeir teldust vera sagnfręšingar eša sagnaritarar.

Ég hef rakiš hér įšur aš sagnfręšin sem fręšigrein hafi hafist į 19. öld en fyrir var rķk hefš sem ķslenskir sagnaritarar höfšu stundaš sķšan į 12. öld.  En lķtum į fyrsta sagnfręšinginn sem viš getum kallaš.

Žśkżdķdes, (fęddur 460 f.Kr. eša fyrr? — dó eftir 404 f.Kr.?), var fremstur forngrķskra sagnfręšinga og höfundur Sögu Pelópsskagastrķšsins, sem segir frį barįttu Aženu og Spörtu į 5. öld f.Kr. Verk hans voru fyrsta skrįša pólitķska og sišferšislega greiningin į strķšsstefnu žjóšarinnar.

Lķfsferill hans

Allt sem vissulega er vitaš (kannski allt sem fornir fręšimenn vissu) um lķf Žśkżdķdesar er žaš sem hann opinberar um sjįlfan sig ķ frįsögn sinni. Hann var Aženingur, nógu gamall žegar strķšiš byrjaši aš meta mikilvęgi žess og dęma aš žaš vęri lķklegt til aš verša langt og aš skrifa frįsögn af žvķ, fylgjast meš og gera athugasemdir frį upphafi. Hann fęddist žvķ lķklega ekki seinna en 460 — ef til vill nokkrum įrum fyrr sķšan ķtarleg frįsögn hans hófst, rétt fyrir 431, af atburšum sem ollu strķšinu. Hann var vissulega eldri en žrķtugur žegar hann var kjörinn stratÄ“gos, mikilvęgur hermįlastjóri, įriš 424. Hann tilheyrir žvķ kynslóšinni sem er yngri en grķski sagnfręšingurinn Herodotus.

Fašir hans hét Olorus, sem ekki er žekkt sem aženskt nafn; Olorus var lķklega kominn af žrakķskum ęttum móšur sinnar. Žśkżdķdes var į einhvern hįtt skyldur hinum mikla aženska stjórnmįlamanni og hershöfšingja Miltiades, sem hafši gifst dóttur žrakķsks prins meš žessu nafni. Sjįlfur įtti hann eignir ķ Žrakķu, žar į mešal nįmuréttindi ķ gullnįmunum gegnt eyjunni Thasos, og var, segir hann okkur, įhrifamikill mašur žar.

Hann var ķ Aženu žegar drepsóttin mikla 430–429 geisaši; hann veiktist sjįlfur og sį ašra žjįst. Sķšar, įriš 424, var hann kjörinn einn af 10 stratÄ“goi įrsins og, vegna tengsla sinna, fékk hann stjórn yfir flotanum į Thraceward svęšinu, meš ašsetur ķ Thasos. Honum tókst ekki aš koma ķ veg fyrir aš spartverski hershöfšinginn Brasidas, sem gerši skyndilega įrįs um mišjan vetur, gęti nįš hinni mikilvęgu borg Amphipolis. Vegna žessa klśšurs var Žśkżdķdes afturkallašur, réttašur og dęmdur ķ śtlegš. Žetta, segir hann sķšar, hafi gefiš honum meiri möguleika į ótruflušu nįmsefni fyrir sögu sķna og til feršalaga og vķštękra samskipta, sérstaklega į Pelópsskaga megin - Spörtu og bandamanna hennar.

Hann lifši strķšiš og śtlegš hans ķ 20 įr endaši ašeins meš falli Aženu og friši 404. Óvķst er um tķma dauša hans, en lķklegt er aš hann hafi lįtist skömmu eftir 404 og aš hann hafi dįiš vegna ofbeldis į erfišum tķmum eftir frišinn getur vel veriš satt, žvķ Sagan hęttir skyndilega, löngu įšur en hśn lżkur. Gröf hans og minnisvarši um minningu hans var enn aš sjį ķ Aženu į 2. öld e.Kr.

Umfang og įętlun sögunnar

Sagan, sem er skipt ķ įtta bękur, lķklega ekki eftir hönnun Žśkżdķdesar, hęttir ķ mišjum atburšum haustiš 411 f.Kr., meira en sex og hįlfu įri fyrir strķšslok. Žetta er aš minnsta kosti vitaš: aš žrķr sagnfręšingar, Cratippus (yngri samtķmamašur), Xenophon (sem lifši kynslóš sķšar) og Theopompus (sem lifši į sķšasta žrišjungi 4. aldar), hófu allir sögu sķna um Grikkland žar sem Žśkżdķdes. hętti. Xenófon, mętti segja, byrjaši nęstu mįlsgrein nęstum jafn snögglega og Thukydides endaši sķna.

Žaš er žvķ öruggt aš verk Žśkżdķdesar voru vel žekkt fljótlega eftir śtgįfu og aš aldrei komu fleiri śt ašrar en žęr įtta bękur sem varšveist hafa; žaš mį meš sanni segja af žögn žeirra heimilda sem liggja fyrir aš enginn sérstakur hluti verksins hafi veriš birtur į ęvi hans. Žaš mį lķka draga žį įlyktun aš hlutar sögunnar, og sérstaklega sķšustu bókarinnar, séu gallašir, ķ žeim skilningi aš hann hefši skrifaš lengra hefši hann vitaš meira og aš hann vęri enn aš reyna aš lęra meira - t.d. Ažensk stjórnmįl į įrum „órólegs vopnahlés“. Frįsögn hans sem fyrir er er į köflum varla skiljanleg įn hugmyndarķkrar getgįtu.

Žaš mį žvķ gera rįš fyrir aš žrjś nokkuš skilgreinanleg stig séu ķ verkum hans: Ķ fyrsta lagi „glósurnar“ sem hann gerši um atburši žegar žeir geršust; ķ öšru lagi uppröšun og endurritun žessara nóta ķ samfellda frįsögn, sem „annįll“, en alls ekki ķ žeirri endanlegu mynd sem Žśkżdķdes ętlaši sér; ķ žrišja lagi, sķšasta, śtfęrša frįsögnin – af ašdraganda strķšsins (I. bók), af „tķu įra strķšinu“ og Aženuleišangrinum til aš leggja undir sig Sikiley. Žśkżdķdes bętti viš nótastigi sķnu ķ gegnum verkefniš; jafnvel flóknustu hlutar sögunnar kunna aš hafa veriš bętt viš alveg fram aš dauša hans - vissulega voru margar višbętur geršar eftir aš strķšinu lauk.

Allt žetta er žżšingarmikiš vegna žess aš Žśkżdķdes var aš skrifa žaš sem fįir ašrir hafa reynt - żtarlega samtķmasögu um atburši sem hann lifši ķ gegnum og atburši sem tóku viš hver öšrum nęstum allt hans fulloršna lķf. Hann lagši sig fram um aš gera meira en aš skrį atburši, sem hann tók virkan žįtt ķ sumum og var į žeim öllum beinn eša óbeinn įhorfandi; hann reyndi aš skrifa endanlega sögu sķšari kynslóša, og eins langt og mašur getur og eins og enginn hefur gert, tókst honum žaš.

Žaš er augljóst aš hann flżtti sér ekki ķ vinnunni; sķšasta af heildarfrįsögninni (žrišju stigi, hér aš ofan) flutti hann til haustsins 413, įtta og hįlfu įri fyrir strķšslok, sķšasta stigi tvö, til sex og hįlfu įri įšur. Į žessum sķšustu įrum var hann aš fylgjast meš, spyrjast fyrir, skrifa glósur sķnar, bęta viš eša breyta žvķ sem hann hafši žegar skrifaš; Aldrei fyrir lokin, öll 27 įr strķšsins, vissi hann hver žessi endir yrši né heldur hver yrši lengd og endanleg lögun hans eigin sögu. Žaš er augljóst aš hann lifši ekki strķšiš lengi af žar sem hann skildi ekki eftir neina tengda frįsögn, jafnvel į stigi tvö, sķšustu sex įrin. En ķ žvķ sem hann lifši til aš ljśka skrifaši hann endanlega sögu.

Persónurannsóknir Žśkżdķdesar

Fyrir utan pólitķskar orsakir strķšsins hafši Žśkżdķdes įhuga į og lagši įherslu į įtök tveggja tegunda persónuleika: hinna sķvirku, nżjunga, byltingarkenndu, truflušu Aženubśa og hęgfara, varkįrari Pelópsskagabśa, sérstaklega Spartverja, „ekki spenntir. meš velgengni né örvęntingu ķ ógęfu,“ en hljóšlegu sjįlfsöruggi. Žśkżdķdes var ķ raun ekki umhugaš um einstaklinga heldur fremur um gjöršir, žjįningar og persónur rķkja („Aženumenn,“ „Sżrakśsar,“ o.s.frv.); en hann skildi mikilvęgi persónuleika. Auk žess aš sżna meš oršum sķnum og verkum persónur sumra sem höfšu įhrif į atburši — eins og Cleon, hinn harša lżšskrum Aženu; Hermocrates, hinn tilvonandi hófsami leištogi ķ Syracuse; hinn hugrakkur Nikóstratus; og hinn vanhęfa Alcidas — hann leggur sig fram viš aš gefa skżra mynd af persónum og įhrifum fjögurra manna: Žemistóklesar (į braut Aženuhetju seinna Persastrķšsins), Periklesar, Brasidasar og Alkķbķadesar. Žeir voru allir fjórir af virkum, byltingarkenndri gerš. Perikles frį Aženu var svo sannarlega einstakur fyrir Žśkżdķdes aš žvķ leyti aš hann sameinaši varkįrni og hófsemi ķ athöfnum og miklum ešlisstöšugleika meš įręšnu ķmyndunarafli og greind; hann var leištogi nżrrar aldar. Ķ strķšinu var hver žeirra - Perikles og Alkķbķades ķ Aženu, Brasidas ķ Spörtu - ķ įtökum viš ķhaldssama, hljóšlįta stjórnarandstöšu ķ eigin landi.

Įtökin milli byltingarsinnašra og ķhaldsmanna nįšu einnig til milli hins almenna įręšis Aženurķkis og almennt varkįrra Pelópsskagabśa. Žaš er mikill missir aš Žśkżdķdes lifši ekki til aš skrifa sögu sķšustu strķšsįranna, žegar Lysander, hinn mikli byltingarmašur Spartan, įtti stęrri žįtt en nokkur annar einstakur mašur ķ ósigri Aženu. Žessi ósigur var, aš einu leyti, ósigur vitsmunalegs ljóma og įręšis meš „trausti“ og stöšugleika ķ karakter (žetta sķšasti eiginleiki sem helst vantaši ķ Alkibķades, ljómandi Aženubśa seinni hluta strķšsins); en žaš var aš mestu leyti komiš af Brasidas og Lysander, Spartverjum tveimur sem kepptu viš Aženubśa ķ įręši og gįfum.

Rannsókn į tęknilegum hlišum strķšsins

Žśkżdķdes hafši einnig įhuga į tęknilegu hliš strķšsins. Mikilvęgustu vandamįlin ķ strķšinu, fyrir utan aš vernda matvęlabirgšir ķ landįtökum, snerust um erfišleika og möguleika strķšs milli allsherjar landhers (Sparta og bandamanna žess) og allsherjar sjóhers (Aženu). Žśkżdķdes rannsakaši einnig smįatriši umsįturshernašar; erfišleikar žungvopnašra bardaga ķ fjallalandi og aš berjast gegn grimmum en óstżrilįtum villimönnum noršursins; her sem reynir aš knżja fram lendingu frį skipum gegn hermönnum į landi; hin mikla nęturbardaga, viš Syracuse; kunnįtta og įręšni Ažensku sjómanna og hvernig Sżrakśsarar unnu žessi tök į; óvęnt endurheimt Aženuflotans eftir hörmungar į Sikiley - į öllum žessum žįttum strķšsins sżndi hann mikinn faglegan įhuga.

Į inngangssķšum Žśkżdķdesar um frumsögu Grikklands leggur hann mikla įherslu į žróun hafverslunar og flotavalds og söfnun fjįrmagns: hśn hjįlpi til viš aš śtskżra hiš mikla strķš milli landveldis og sjįvarveldis.

Stķll og söguleg markmiš

Žśkżdķdes var sjįlfur menntamašur af aženskum uppruna; Stķll hans sżnir įberandi einstaklingshyggju mann sem alinn er upp ķ félagsskap Sófóklesar og Evrķpķdesar, leikskįldanna og heimspekinganna Anaxagórasar, Sókratesar og Sófista samtķmans. Skrif hans eru žétt og bein, nįnast ströng sums stašar, og er ętlaš aš vera lesiš frekar en aš flutt munnlega. Hann śtskżrir į vķsindalegan og hlutlausan hįtt ranghala og margbreytileika atburšanna sem hann fylgdist meš. Ašeins ķ ręšum sķnum skortir hann stundum skżrleika frįsagnarprósans; Įhugi hans į óhlutbundnum tjįningum og óskżrri oršręšu andstęšu hans gera kaflana oft erfitt aš skilja.

Ķ brįšabirgšaathugasemd nįlęgt upphafi sögunnar talar Thukydķdes örlķtiš um ešli verkefnis sķns og markmiš hans. Žaš var erfitt, segir hann, aš komast aš sannleikanum ķ ręšum sem fluttar voru - hvort sem hann heyrši žęr sjįlfur eša fékk skżrslu frį öšrum - og um gjöršir strķšsins. Fyrir žann sķšarnefnda, jafnvel žótt hann hafi sjįlfur fylgst meš įkvešnum bardaga, gerši hann eins ķtarlega rannsókn og hann gat - žvķ aš hann gerši sér grein fyrir aš sjónarvottar, annašhvort af göllušu minni eša hlutdręgni, voru ekki alltaf įreišanlegir.

Hann skrifaši ręšurnar af eigin oršum, višeigandi viš tilefniš, og fylgdist eins vel og hęgt var viš almenna skilning į žvķ sem raunverulega hafši veriš sagt. Hann hefši aldrei getaš sleppt žeim, žvķ aš žaš er ķ ręšum sem hann skżrir hvatir og metnaš fremstu manna og rķkja; og žetta, rannsókn į mannshuganum į strķšstķmum, er eitt af meginmarkmišum hans. (Aš sleppa ręšum śr sķšustu bók er mikill missir og stafar eflaust af žeim erfišleikum sem hann įtti viš aš fį upplżsingar um Aženu į žessu tķmabili.) Hann foršašist, segir hann, alla „sagnagerš“ (žetta er gagnrżni). af Heródótos), og verk hans gętu veriš minna ašlašandi žar af leišandi;

en ég hef ekki skrifaš fyrir tafarlaust lófaklapp heldur fyrir afkomendur, og ég skal vera sįttur ef framtķšarnemandum žessara atburša, eša annarra svipašra atburša sem lķklegt er aš ķ mannlegu ešli eigi sér staš eftir aldir, finnst frįsögn mķn af žeim gagnleg.

Žetta er allt sem hann segir beinlķnis um markmiš sitt og ašferšir. Žar aš auki, ķ frįsögn sinni (aš undanskildum drepsóttinni 430 og skipun hans įriš 424) gefur hann aldrei umboš sitt fyrir yfirlżsingu. Hann segir ekki hvaša ręšu hann heyrši ķ raun og veru, hvaša af öšrum herferšum hann tók žįtt ķ, hvaša staši hann heimsótti eša hvaša ašila hann leitaši til. Žśkżdķdes krafšist žess aš vinna allt verk sjįlfur; og hann gerir, fyrir žį hluta sem hann klįraši, ašeins fullbśiš mannvirki, ekki įętlanir eša samrįš.

Heimildir

Hann hélt sig viš ströngu tķmaröš, og žar sem hęgt er aš prófa žaš nįkvęmlega meš myrkvanum sem hann nefnir, passar žaš vel. Žar er lķka talsvert af samtķmaskjölum skrįš į stein, sem flest stašfesta frįsögn hans bęši almennt og ķ smįatrišum. Žaš er žögull vitnisburšur sagnfręšinganna žriggja sem hófu žar sem frį var horfiš og reyndu ekki, žrįtt fyrir mikiš sjįlfstęši skošana, aš endurskoša žaš sem hann hafši žegar gert, ekki einu sinni sķšustu bókina, sem hann greinilega klįraši ekki. Annar sagnfręšingur, Filistus, Sżrakśsari sem var drengur ķ umsįtri Aženu um borg sķna, hafši litlu aš breyta eša bęta viš frįsögn Žśkżdķdesar ķ sögu sinni um Sikiley. Umfram allt eru pólitķskar gamanmyndir ķ samtķmanum eftir Aristófanes – mann um žaš bil 15 įrum yngri en Žśkżdķdes meš eins ólķku skapi og ritunartilgangi og hęgt er aš vera – sem styrkja ótrślega įreišanleika hinnar myrku myndar sagnfręšingsins af Aženu ķ strķši. Nśtķmasagnfręšingur žessa strķšs er ķ svipašri stöšu og hinn forni: hann getur ekki gert mikiš meira en aš žżša, stytta eša stękka Žśkżdķdes.

Žvķ aš Žśkżdķdes hélt fast viš stef sitt: sögu strķšs - žaš er saga um bardaga og umsįtur, um bandalög sem voru gerš ķ skyndi og fljótlega slitin, og sķšast en ekki sķst um hegšun žjóša žegar strķšiš dróst įfram og įfram, af hinni óumflżjanlegu „tęringu mannsandans“. Hann segir lifandi frį spennandi žįttum og lżsir vandlega ašferšum til lands og sjįvar. Hann gefur mynd, beint ķ ręšum, óbeint ķ frįsögninni, af metnašarfullri heimsvaldastefnu Aženu – stjórnašan metnaš ķ Periklesi, kęrulaus ķ Alkibķades, nišurlęgjandi ķ Cleon – alltaf viss um aš ekkert vęri žeim ómögulegt, seigur eftir verstu hamfarirnar. Hann sżnir lķka andstęša mynd af hęgfara stöšugleika Spörtu, stundum svo vel heppnuš, stundum svo móttękileg fyrir óvininum.

Skrį hans um ręšu Periklesar um žį sem féllu į fyrsta įri strķšsins er glóandista frįsögn af Aženu og Aženu lżšręši sem allir leišandi borgarar gętu vonast til aš heyra. Henni er fylgt eftir (aš sjįlfsögšu ķ réttri tķmaröš) meš nįkvęmri frįsögn af einkennum drepsóttarinnar („žannig aš lęknar geti višurkennt hana ef hśn kemur upp aftur“) og įhrifamikil lżsing į sišblendinni örvęntingu sem nįši yfirhöndinni. menn eftir svo miklar žjįningar og svo mikiš tjón — sennilega dó meira en fjóršungur ķbśanna, sem flestir voru fjölmennir innan veggja borgarinnar.

Sömuleišis įhrifamikil er frįsögnin af sķšustu bardögum ķ hinni miklu höfn ķ Sżrakśs og af hörfa Aženu. Ķ einni žekktustu köflum sķnum greinir hann meš vandašri oršavali, nęstum žvķ aš skapa tungumįliš žegar hann skrifar, sišferšileg og pólitķsk įhrif borgaralegra deilna innan rķkis į strķšstķmum. Meš annarri ašferš, ķ ręšum, lżsir hann höršum örlögum bęjarins Plataea vegna langvarandi öfundar og grimmd Žebu og trśleysis Spörtu, og haršręšis Cleons žegar hann lagši til aš taka alla menn af lķfi. Eyjahafsborgin Mytilene. Stundum er hann žvingašur til persónulegra athugasemda, eins og um aumkunarverš örlög hinnar dyggšugu og vinsęlu Aženu Nicias.

Hann hafši sterkar tilfinningar, bęši sem mašur og sem borgari ķ Aženu. Hann var fullur af įstrķšu fyrir sannleikanum eins og hann sį hann, sem ekki ašeins hélt honum lausum frį dónalegum hlutdręgni gegn óvininum heldur žjónaši honum sem sagnfręšingur ķ nįkvęmri frįsögn atburša - nįkvęm ķ smįatrišum og röš og einnig ķ ęttingja žeirra. mikilvęgi. Hann żkir til dęmis ekki žżšingu herferšarinnar sem hann sjįlfur stjórnaši, né bżšur upp į sjįlfsvörn fyrir mistök sķn. Einkennandi er aš hann nefnir śtlegš sķna ekki sem atburš strķšsins heldur ķ „seinni formįla“ sķnum – eftir frišinn 421 – til aš śtskżra möguleika sķna į vķštękari samskiptum.

Fręgš ķ kjölfariš

Sagan af sķšari fręgš hans er forvitnileg. Hér aš framan er žess getiš, aš į tveimur kynslóšum eftir dauša hans hófu žrķr sagnfręšingar starf sitt žar sem frį var horfiš; en burtséš frį žessum žögla hyllingu og sķšbśnum sögum um mikil įhrif hans į ręšumanninn Demosženes, er hvergi vķsaš til Thukydidesar ķ eftirlifandi bókmenntum į 4. öld, ekki einu sinni ķ Aristótelesi, sem ķ stjórnarskrį sinni Aženu lżsir byltingunni ķ Aženu ķ 411 og vķkur į margan hįtt frį frįsögn Žśkżdķdesar.

Žaš var ekki fyrr en undir lok 4. aldar sem heimspekingurinn Žeófrastos tengdi Žśkżdķdesi viš Heródótos sem upphafsmann söguritunar. Lķtiš er vitaš um hvaš fręšimenn Alexandrķu og Pergamus geršu fyrir bók hans; en afrit af žvķ var veriš aš gera ķ talsveršum fjölda ķ Egyptalandi og svo eflaust vķšar, frį 1. til 5. aldar e.Kr. Į 1. öld f.Kr., eins og ljóst er af ritum Cicero og Dionysius (sem deildu til einskis um frama hans), var Thukydides festur ķ sessi sem hinn mikli sagnfręšingur og frį žeim tķma hefur fręgš hans veriš örugg.

 

Heimild: Žśsidķdes eftir Arnold Wycombe Gomme, Britannica.

 

 


Nęsta sķša »

Höfundur

Birgir Loftsson
Birgir Loftsson

Er áhugamaður um sögu og samfélag Íslendinga í nútíð og þátíð og tengslum Íslands við umheiminn. Móttó: ,Hafa skal það sem sannara kann að reynast."

Mars 2023

S M Ž M F F L
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband